Event Type : izložba

Gradski muzej Varaždin ovu godinu zaključuje izložbom Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju, koja se uz Dan grada Varaždina otvara u palači Herzer u srijedu, 7. prosinca u 19 sati. Projekt je realiziran sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Grada Varaždina i Varaždinske županije.

Na izložbi je predstavljeno oko 500 predmeta iz fundusa GMV-a, koji kroz multidisciplinarni pristup govore o prehrambenim navikama i običajima, proizvodnji, trgovanju, pripremi, pohrani, posluživanju i konzumaciji hrane na varaždinskom prostoru kroz prošlost i sadašnjost, pa i s pogledom i budućnost. Kako je to jedan od najvećih i najopsežnijih projekata varaždinskoga muzeja u posljednjih nekoliko godina, u čijem su osmišljavanju sudjelovali kustosi i restauratori svih odjela GMV-a, kao i više vanjskih suradnika, izložba će biti postavljena za razgled gotovo cijelu iduću godinu.

Drugi dio izložbe s temom o ulozi hrane s konzervatorsko-restauratorskog aspekta otvara se u Starom gradu u siječnju 2023. godine. Tijekom trajanja izložbe bit će objavljen i prateći katalog.

Više o izložbi:

Kroz priču o hrani i odnosu prema njoj možda najlakše možemo razumjeti svjetonazor ljudi u nekom povijesnom razdoblju ili geografskom području. Hrana i prehrambene navike prožeti su kulturološkim značenjem i važan su dio identiteta zajednice, te su kao takvi oduvijek sredstvo identifikacije s jednom kulturnom grupom ili diferencijacije od drugih. Kultura prehrane može se definirati kao kompleksni sustav navika, praksi, stavova, rituala, vjerovanja te običaja i tradicija vezanih uz hranu.

Izložba o kulturi hrane na varaždinskom prostoru podijeljena je u tematske cjeline: Proizvodnja hrane, Trgovina hranom, Tržnica, Kuhinja, Smočnica, Hrana kao likovni motiv, Za stolom i oko stola, Ugostiteljstvo i Hrana budućnosti, kroz koje posjetitelji imaju priliku upoznati Varaždince u vremeplovu njihovih prehrambenih navika i običaja – od prapovijesti sve do sutrašnjice.

Također, izložbom se pokušalo dati i odgovore na pitanja kao što su, primjerice: Jesu li Varaždinci naranču prije vidjeli na slikama starih nizozemskih majstora ili na varaždinskom placu? Znate li da je dabrovo meso nekad bila posna hrana koja se pripremala najčešće petkom i u korizmeno vrijeme? Kakve li neobične recepte čuva njemačka kuharica na gotici pisana rukom jednog gospodina koji je kuhao svoja jela u Varaždinu početkom 19. stoljeća? Kakvog su se bontona pridržavali oni koji su imali čast biti pozvani na večeru u jednu od varaždinskih palača u 17. stoljeću? Hoće li se jednog dana kukci, koje danas možemo vidjeti u stalnom postavu GMV-a Svijet kukaca, preseliti i na dnevnu ponudu restorana preko puta Muzeja?

Izložba Dobar tek! koncipirana je tako da nastoji zaokupiti (gotovo) sva osjetila, pa će posjetitelji imati prilike doživjeti i mirise vezane uz neke namirnice prisutne u svakodnevici obiteljskog doma, kao i zvukove karakteristične za kuhinju, tržnicu, pčelinjak, lov, večeru, pa čak i futuristički laboratorij za pripremu hrane.

Izložbeni postav bit će upotpunjen i rekonstruiranim prikazima crne i bijele kuhinje, tržnice, trgovine, restorana, polja te raskošne gozbe, što doprinosi ilustrativnosti i zornosti teme, kao i sadržajnijem ugođaju za posjetitelje.

Izložba je postavljena za razgled do 5. studenoga 2023. godine, a tijekom njezina trajanja održavat će se i dodatni programi (predavanja, prezentacije i dr.) u sklopu Srijede u Muzeju te organizirati edukacijski sadržaji za učenike kroz program MIŠ – Muzej i škola.

U Starom gradu otvaraju se dvije izložbe. Mona Spiza koncipirana je kao nastavna cjelina nedavno otvorene izložbe u palači Herzer Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju, koja ulogu hrane predstavlja s konzervatorsko-restauratorskog aspekta, dok izložba Pigmentarium govori o bojama, odnosno pigmentima. Obje izložbe bit će, kao i Dobar tek!, otvorene za razgled do 5. studenoga ove godine.

MONA SPIZA
Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju

Kad pogledamo sliku nekoga starog majstora koji je svojim izričajem zauvijek ostavio trag u likovnoj umjetnosti, divimo se ponajprije talentu genija, motivu, odnosu boja i proporcija, potezu kistom. No danas, zbog dostupnosti suvremenoga slikarskog materijala, ne obraćamo pažnju na trud uložen u proces njegove izrade tad kad je umjetna smola bila čisti SF! Biljni i životinjski izvori poput žumanjaka, bjelanjaka, sira i meda, od kojih su se spravljala ljepila, preparacije i boje, bili su neizostavan dio u gradnji likovnih djela starih majstora, pa su na koncu štafelajne slike van Eycka, da Vincija ili Masaccia više nalik kaloričnoj spizi nego Čovjeku s crvenim turbanom ili slavnoj Mona Lisi. U to se posjetitelji, kroz povijesni prikaz s većim ili manjim varijacijama, mogu uvjeriti i na Mona Spizi, nastavnoj cjelini izložbe Dobar tek!, postavljene u palači Herzer GMV-a.

Kroz pet međusobno isprepletenih tematskih dijelova Mona Spiza objašnjava kronologiju nastanka i uporabe pigmenata i bojila u likovnoj umjetnosti, a ulogu hrane prezentira s konzervatorsko-restaura-torskog aspekta. Uz prapovijest, način izrade pigmenata i tajne bojenja tekstila, prikazani su i rekonstruirani renesansni i barokni atelijeri starih majstora, u kakvima su nastala i likovna djela iz galerijskog fundusa GMV-a.

Nemoguće je prepričati cijelu povijest restauracije i konzervacije, ali je moguće, barem na trenutak, stvoriti atmosferu i biti sudionik neobičnih umjetničkih delicija kao što to predstavlja izložba Mona Spiza.

Autorica izložbene cjeline Mona Spiza: konzervatorica-restauratorica u GMV-u Daša Suhić Hižak.
Suradnik: konzervator-restaurator u GMV-u Petar Nevžala.

PIGMENTARIUM

Ova izložba, podijeljena u dvije cjeline, govori o bojama, odnosno pigmentima. U jednoj cjelini prikazani su najvažniji pigmenti grupirani po bojama uz svoju kemijsku „osobnu iskaznicu“ te informacije sa zanimljivostima iz povijesti, etimologije naziva i primjene. Tu cjelinu prate i reprodukcije umjetničkih djela na kojima su pojedini pigmenti primijenjeni. Drugi dio predstavlja načine dobivanja pigmenata i prikaz temeljnih načela tehnologije boja.

Autor izložbe Kristian Nakić, kemičar po struci i zaljubljenik u umjetnost, za ovu prigodu prikupio je i obradio sirovine iz prirode za dobivanje prirodnih pigmenata, dok je većinu onih umjetnih osobno sintetizirao ili pripravio uz upotrebu aparatura i supstancija iz svoje privatne kolekcije.

Izložba daje i odgovore na pitanja kao što su, primjerice: Koji je pigment vrijedio više od zlata? Koji pigment povezuje rubinskocrveno staklo i vulkaniziranje guma? Ima li olovka uopće veze s olovom? Što povezuje kipara Fidiju i slikara Klimta? Kojim oksidima slikamo već 285.000 godina? Kojim su pigmentom dame bijelile lice? Što povezuje stajsko gnojivo i Vermeera?

Kao anorganski kemičar, autor je pigmente predstavio kao tvar, odnosno materijal koji pokazuje raznovrsna svojstva, a kao ljubitelj umjetnosti i entuzijast u restauraciji, nastojao je predočiti kako je iz svojstava proizašla i primjena, i to ponajprije u slikarstvu.

U subotu, 23. rujna s početkom u 18 sati biti će održano otvorenje skupne, tematske, međunarodne, žirirane izložbe suvremene keramike vezane uz program Festivala 53. Varaždinskih baroknih večeri 2023. Kustosica i selektorica izložbe je Višnja Slavica Gabout, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka uz koordinaciju Željke Bračko, Smiljane Brezovec Meštrić i Sanje Brezovec.

Organizator izložbe je Kerameikon-HKU, Hrvatsko keramičarsko udruženje Varaždin, a partner izložbe je Festival „Varaždinske barokne večeri“.

        Gradski muzej Varaždin i Galerija Zlati ajngel ovogodišnju suradnju zaključuju izložbom Roberta Šimraka, koja se u sklopu Srijede u Muzeju otvara 27. rujna.

        Robert Šimrak (Zagreb, 1967.) diplomirao je 1992. na Grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Ante Kuduza. Doktorirao je 2018. godine. Od 1995. radi na ALU u Zagrebu, na kojoj je danas redoviti profesor. Izlagao je na više od 50 samostalnih i 300 skupnih izložbi. Višestruko je nagrađivan autor. Godine 2012. u izdanju Art magazina Kontura objavljena mu je knjiga radova nastalih od 1989. do 2012. Living well is the best Revenge, s predgovorom Ivice Župana. Sudionik je Domovinskog rata od 1991. do 1992. godine.

        „Područje njegova slikarskog izražavanja su crtež, digitalna grafika i slikarstvo, a opus mu je izravno blizak figuraciji i estetici pop arta. Vizualni dojam i tretman motiva bliski su estetici naglašenog preciznog crteža koju su promovirali strip i industrija oglašavanja. Njegovo slikarstvo na kraju 1980-ih očitovalo je povratak prikazivačkog slikarstva razrađena metijera, precizna izvođenja i profinjene eklektičke estetičnosti. Gotovo sva njegova ostvarenja posjeduju nešto monumentalno, moćno, nadindividualno, ali istodobno su ispunjena ironičnim, humornim nabojem. U dosadašnjem opusu spretno se, ali decentno i nenametljivo, referira o položaju slikarstva u današnjoj civilizaciji i s kritičkim odmakom parafrazira iskustvo i opću sliku suvremene umjetnosti.“ (Ivica Župan, 2012.)

        Otvorenje počinje u palači Sermage, u kojoj će biti izloženi najnoviji Šimrakovi radovi, nastali u posljednje dvije godine, a nastavlja se u Galeriji Zlati ajngel, gdje će biti predstavljene autorove mape s putovanja u indijski Jaipur i Buenos Aires. Izložba je postavljena za razgled do 22. listopada ove godine.

Gradski muzej Varaždin ovu godinu zaključuje izložbom Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju, koja se uz Dan grada Varaždina otvara u palači Herzer u srijedu, 7. prosinca u 19 sati. Projekt je realiziran sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Grada Varaždina i Varaždinske županije.

Na izložbi je predstavljeno oko 500 predmeta iz fundusa GMV-a, koji kroz multidisciplinarni pristup govore o prehrambenim navikama i običajima, proizvodnji, trgovanju, pripremi, pohrani, posluživanju i konzumaciji hrane na varaždinskom prostoru kroz prošlost i sadašnjost, pa i s pogledom i budućnost. Kako je to jedan od najvećih i najopsežnijih projekata varaždinskoga muzeja u posljednjih nekoliko godina, u čijem su osmišljavanju sudjelovali kustosi i restauratori svih odjela GMV-a, kao i više vanjskih suradnika, izložba će biti postavljena za razgled gotovo cijelu iduću godinu.

Drugi dio izložbe s temom o ulozi hrane s konzervatorsko-restauratorskog aspekta otvara se u Starom gradu u siječnju 2023. godine. Tijekom trajanja izložbe bit će objavljen i prateći katalog.

Više o izložbi:

Kroz priču o hrani i odnosu prema njoj možda najlakše možemo razumjeti svjetonazor ljudi u nekom povijesnom razdoblju ili geografskom području. Hrana i prehrambene navike prožeti su kulturološkim značenjem i važan su dio identiteta zajednice, te su kao takvi oduvijek sredstvo identifikacije s jednom kulturnom grupom ili diferencijacije od drugih. Kultura prehrane može se definirati kao kompleksni sustav navika, praksi, stavova, rituala, vjerovanja te običaja i tradicija vezanih uz hranu.

Izložba o kulturi hrane na varaždinskom prostoru podijeljena je u tematske cjeline: Proizvodnja hrane, Trgovina hranom, Tržnica, Kuhinja, Smočnica, Hrana kao likovni motiv, Za stolom i oko stola, Ugostiteljstvo i Hrana budućnosti, kroz koje posjetitelji imaju priliku upoznati Varaždince u vremeplovu njihovih prehrambenih navika i običaja – od prapovijesti sve do sutrašnjice.

Također, izložbom se pokušalo dati i odgovore na pitanja kao što su, primjerice: Jesu li Varaždinci naranču prije vidjeli na slikama starih nizozemskih majstora ili na varaždinskom placu? Znate li da je dabrovo meso nekad bila posna hrana koja se pripremala najčešće petkom i u korizmeno vrijeme? Kakve li neobične recepte čuva njemačka kuharica na gotici pisana rukom jednog gospodina koji je kuhao svoja jela u Varaždinu početkom 19. stoljeća? Kakvog su se bontona pridržavali oni koji su imali čast biti pozvani na večeru u jednu od varaždinskih palača u 17. stoljeću? Hoće li se jednog dana kukci, koje danas možemo vidjeti u stalnom postavu GMV-a Svijet kukaca, preseliti i na dnevnu ponudu restorana preko puta Muzeja?

Izložba Dobar tek! koncipirana je tako da nastoji zaokupiti (gotovo) sva osjetila, pa će posjetitelji imati prilike doživjeti i mirise vezane uz neke namirnice prisutne u svakodnevici obiteljskog doma, kao i zvukove karakteristične za kuhinju, tržnicu, pčelinjak, lov, večeru, pa čak i futuristički laboratorij za pripremu hrane.

Izložbeni postav bit će upotpunjen i rekonstruiranim prikazima crne i bijele kuhinje, tržnice, trgovine, restorana, polja te raskošne gozbe, što doprinosi ilustrativnosti i zornosti teme, kao i sadržajnijem ugođaju za posjetitelje.

Izložba je postavljena za razgled do 5. studenoga 2023. godine, a tijekom njezina trajanja održavat će se i dodatni programi (predavanja, prezentacije i dr.) u sklopu Srijede u Muzeju te organizirati edukacijski sadržaji za učenike kroz program MIŠ – Muzej i škola.

U Starom gradu otvaraju se dvije izložbe. Mona Spiza koncipirana je kao nastavna cjelina nedavno otvorene izložbe u palači Herzer Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju, koja ulogu hrane predstavlja s konzervatorsko-restauratorskog aspekta, dok izložba Pigmentarium govori o bojama, odnosno pigmentima. Obje izložbe bit će, kao i Dobar tek!, otvorene za razgled do 5. studenoga ove godine.

MONA SPIZA
Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju

Kad pogledamo sliku nekoga starog majstora koji je svojim izričajem zauvijek ostavio trag u likovnoj umjetnosti, divimo se ponajprije talentu genija, motivu, odnosu boja i proporcija, potezu kistom. No danas, zbog dostupnosti suvremenoga slikarskog materijala, ne obraćamo pažnju na trud uložen u proces njegove izrade tad kad je umjetna smola bila čisti SF! Biljni i životinjski izvori poput žumanjaka, bjelanjaka, sira i meda, od kojih su se spravljala ljepila, preparacije i boje, bili su neizostavan dio u gradnji likovnih djela starih majstora, pa su na koncu štafelajne slike van Eycka, da Vincija ili Masaccia više nalik kaloričnoj spizi nego Čovjeku s crvenim turbanom ili slavnoj Mona Lisi. U to se posjetitelji, kroz povijesni prikaz s većim ili manjim varijacijama, mogu uvjeriti i na Mona Spizi, nastavnoj cjelini izložbe Dobar tek!, postavljene u palači Herzer GMV-a.

Kroz pet međusobno isprepletenih tematskih dijelova Mona Spiza objašnjava kronologiju nastanka i uporabe pigmenata i bojila u likovnoj umjetnosti, a ulogu hrane prezentira s konzervatorsko-restaura-torskog aspekta. Uz prapovijest, način izrade pigmenata i tajne bojenja tekstila, prikazani su i rekonstruirani renesansni i barokni atelijeri starih majstora, u kakvima su nastala i likovna djela iz galerijskog fundusa GMV-a.

Nemoguće je prepričati cijelu povijest restauracije i konzervacije, ali je moguće, barem na trenutak, stvoriti atmosferu i biti sudionik neobičnih umjetničkih delicija kao što to predstavlja izložba Mona Spiza.

Autorica izložbene cjeline Mona Spiza: konzervatorica-restauratorica u GMV-u Daša Suhić Hižak.
Suradnik: konzervator-restaurator u GMV-u Petar Nevžala.

PIGMENTARIUM

Ova izložba, podijeljena u dvije cjeline, govori o bojama, odnosno pigmentima. U jednoj cjelini prikazani su najvažniji pigmenti grupirani po bojama uz svoju kemijsku „osobnu iskaznicu“ te informacije sa zanimljivostima iz povijesti, etimologije naziva i primjene. Tu cjelinu prate i reprodukcije umjetničkih djela na kojima su pojedini pigmenti primijenjeni. Drugi dio predstavlja načine dobivanja pigmenata i prikaz temeljnih načela tehnologije boja.

Autor izložbe Kristian Nakić, kemičar po struci i zaljubljenik u umjetnost, za ovu prigodu prikupio je i obradio sirovine iz prirode za dobivanje prirodnih pigmenata, dok je većinu onih umjetnih osobno sintetizirao ili pripravio uz upotrebu aparatura i supstancija iz svoje privatne kolekcije.

Izložba daje i odgovore na pitanja kao što su, primjerice: Koji je pigment vrijedio više od zlata? Koji pigment povezuje rubinskocrveno staklo i vulkaniziranje guma? Ima li olovka uopće veze s olovom? Što povezuje kipara Fidiju i slikara Klimta? Kojim oksidima slikamo već 285.000 godina? Kojim su pigmentom dame bijelile lice? Što povezuje stajsko gnojivo i Vermeera?

Kao anorganski kemičar, autor je pigmente predstavio kao tvar, odnosno materijal koji pokazuje raznovrsna svojstva, a kao ljubitelj umjetnosti i entuzijast u restauraciji, nastojao je predočiti kako je iz svojstava proizašla i primjena, i to ponajprije u slikarstvu.

U subotu, 23. rujna s početkom u 18 sati biti će održano otvorenje skupne, tematske, međunarodne, žirirane izložbe suvremene keramike vezane uz program Festivala 53. Varaždinskih baroknih večeri 2023. Kustosica i selektorica izložbe je Višnja Slavica Gabout, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka uz koordinaciju Željke Bračko, Smiljane Brezovec Meštrić i Sanje Brezovec.

Organizator izložbe je Kerameikon-HKU, Hrvatsko keramičarsko udruženje Varaždin, a partner izložbe je Festival „Varaždinske barokne večeri“.

Gradski muzej Varaždin ovu godinu zaključuje izložbom Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju, koja se uz Dan grada Varaždina otvara u palači Herzer u srijedu, 7. prosinca u 19 sati. Projekt je realiziran sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Grada Varaždina i Varaždinske županije.

Na izložbi je predstavljeno oko 500 predmeta iz fundusa GMV-a, koji kroz multidisciplinarni pristup govore o prehrambenim navikama i običajima, proizvodnji, trgovanju, pripremi, pohrani, posluživanju i konzumaciji hrane na varaždinskom prostoru kroz prošlost i sadašnjost, pa i s pogledom i budućnost. Kako je to jedan od najvećih i najopsežnijih projekata varaždinskoga muzeja u posljednjih nekoliko godina, u čijem su osmišljavanju sudjelovali kustosi i restauratori svih odjela GMV-a, kao i više vanjskih suradnika, izložba će biti postavljena za razgled gotovo cijelu iduću godinu.

Drugi dio izložbe s temom o ulozi hrane s konzervatorsko-restauratorskog aspekta otvara se u Starom gradu u siječnju 2023. godine. Tijekom trajanja izložbe bit će objavljen i prateći katalog.

Više o izložbi:

Kroz priču o hrani i odnosu prema njoj možda najlakše možemo razumjeti svjetonazor ljudi u nekom povijesnom razdoblju ili geografskom području. Hrana i prehrambene navike prožeti su kulturološkim značenjem i važan su dio identiteta zajednice, te su kao takvi oduvijek sredstvo identifikacije s jednom kulturnom grupom ili diferencijacije od drugih. Kultura prehrane može se definirati kao kompleksni sustav navika, praksi, stavova, rituala, vjerovanja te običaja i tradicija vezanih uz hranu.

Izložba o kulturi hrane na varaždinskom prostoru podijeljena je u tematske cjeline: Proizvodnja hrane, Trgovina hranom, Tržnica, Kuhinja, Smočnica, Hrana kao likovni motiv, Za stolom i oko stola, Ugostiteljstvo i Hrana budućnosti, kroz koje posjetitelji imaju priliku upoznati Varaždince u vremeplovu njihovih prehrambenih navika i običaja – od prapovijesti sve do sutrašnjice.

Također, izložbom se pokušalo dati i odgovore na pitanja kao što su, primjerice: Jesu li Varaždinci naranču prije vidjeli na slikama starih nizozemskih majstora ili na varaždinskom placu? Znate li da je dabrovo meso nekad bila posna hrana koja se pripremala najčešće petkom i u korizmeno vrijeme? Kakve li neobične recepte čuva njemačka kuharica na gotici pisana rukom jednog gospodina koji je kuhao svoja jela u Varaždinu početkom 19. stoljeća? Kakvog su se bontona pridržavali oni koji su imali čast biti pozvani na večeru u jednu od varaždinskih palača u 17. stoljeću? Hoće li se jednog dana kukci, koje danas možemo vidjeti u stalnom postavu GMV-a Svijet kukaca, preseliti i na dnevnu ponudu restorana preko puta Muzeja?

Izložba Dobar tek! koncipirana je tako da nastoji zaokupiti (gotovo) sva osjetila, pa će posjetitelji imati prilike doživjeti i mirise vezane uz neke namirnice prisutne u svakodnevici obiteljskog doma, kao i zvukove karakteristične za kuhinju, tržnicu, pčelinjak, lov, večeru, pa čak i futuristički laboratorij za pripremu hrane.

Izložbeni postav bit će upotpunjen i rekonstruiranim prikazima crne i bijele kuhinje, tržnice, trgovine, restorana, polja te raskošne gozbe, što doprinosi ilustrativnosti i zornosti teme, kao i sadržajnijem ugođaju za posjetitelje.

Izložba je postavljena za razgled do 5. studenoga 2023. godine, a tijekom njezina trajanja održavat će se i dodatni programi (predavanja, prezentacije i dr.) u sklopu Srijede u Muzeju te organizirati edukacijski sadržaji za učenike kroz program MIŠ – Muzej i škola.

U Starom gradu otvaraju se dvije izložbe. Mona Spiza koncipirana je kao nastavna cjelina nedavno otvorene izložbe u palači Herzer Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju, koja ulogu hrane predstavlja s konzervatorsko-restauratorskog aspekta, dok izložba Pigmentarium govori o bojama, odnosno pigmentima. Obje izložbe bit će, kao i Dobar tek!, otvorene za razgled do 5. studenoga ove godine.

MONA SPIZA
Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju

Kad pogledamo sliku nekoga starog majstora koji je svojim izričajem zauvijek ostavio trag u likovnoj umjetnosti, divimo se ponajprije talentu genija, motivu, odnosu boja i proporcija, potezu kistom. No danas, zbog dostupnosti suvremenoga slikarskog materijala, ne obraćamo pažnju na trud uložen u proces njegove izrade tad kad je umjetna smola bila čisti SF! Biljni i životinjski izvori poput žumanjaka, bjelanjaka, sira i meda, od kojih su se spravljala ljepila, preparacije i boje, bili su neizostavan dio u gradnji likovnih djela starih majstora, pa su na koncu štafelajne slike van Eycka, da Vincija ili Masaccia više nalik kaloričnoj spizi nego Čovjeku s crvenim turbanom ili slavnoj Mona Lisi. U to se posjetitelji, kroz povijesni prikaz s većim ili manjim varijacijama, mogu uvjeriti i na Mona Spizi, nastavnoj cjelini izložbe Dobar tek!, postavljene u palači Herzer GMV-a.

Kroz pet međusobno isprepletenih tematskih dijelova Mona Spiza objašnjava kronologiju nastanka i uporabe pigmenata i bojila u likovnoj umjetnosti, a ulogu hrane prezentira s konzervatorsko-restaura-torskog aspekta. Uz prapovijest, način izrade pigmenata i tajne bojenja tekstila, prikazani su i rekonstruirani renesansni i barokni atelijeri starih majstora, u kakvima su nastala i likovna djela iz galerijskog fundusa GMV-a.

Nemoguće je prepričati cijelu povijest restauracije i konzervacije, ali je moguće, barem na trenutak, stvoriti atmosferu i biti sudionik neobičnih umjetničkih delicija kao što to predstavlja izložba Mona Spiza.

Autorica izložbene cjeline Mona Spiza: konzervatorica-restauratorica u GMV-u Daša Suhić Hižak.
Suradnik: konzervator-restaurator u GMV-u Petar Nevžala.

PIGMENTARIUM

Ova izložba, podijeljena u dvije cjeline, govori o bojama, odnosno pigmentima. U jednoj cjelini prikazani su najvažniji pigmenti grupirani po bojama uz svoju kemijsku „osobnu iskaznicu“ te informacije sa zanimljivostima iz povijesti, etimologije naziva i primjene. Tu cjelinu prate i reprodukcije umjetničkih djela na kojima su pojedini pigmenti primijenjeni. Drugi dio predstavlja načine dobivanja pigmenata i prikaz temeljnih načela tehnologije boja.

Autor izložbe Kristian Nakić, kemičar po struci i zaljubljenik u umjetnost, za ovu prigodu prikupio je i obradio sirovine iz prirode za dobivanje prirodnih pigmenata, dok je većinu onih umjetnih osobno sintetizirao ili pripravio uz upotrebu aparatura i supstancija iz svoje privatne kolekcije.

Izložba daje i odgovore na pitanja kao što su, primjerice: Koji je pigment vrijedio više od zlata? Koji pigment povezuje rubinskocrveno staklo i vulkaniziranje guma? Ima li olovka uopće veze s olovom? Što povezuje kipara Fidiju i slikara Klimta? Kojim oksidima slikamo već 285.000 godina? Kojim su pigmentom dame bijelile lice? Što povezuje stajsko gnojivo i Vermeera?

Kao anorganski kemičar, autor je pigmente predstavio kao tvar, odnosno materijal koji pokazuje raznovrsna svojstva, a kao ljubitelj umjetnosti i entuzijast u restauraciji, nastojao je predočiti kako je iz svojstava proizašla i primjena, i to ponajprije u slikarstvu.

U subotu, 23. rujna s početkom u 18 sati biti će održano otvorenje skupne, tematske, međunarodne, žirirane izložbe suvremene keramike vezane uz program Festivala 53. Varaždinskih baroknih večeri 2023. Kustosica i selektorica izložbe je Višnja Slavica Gabout, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka uz koordinaciju Željke Bračko, Smiljane Brezovec Meštrić i Sanje Brezovec.

Organizator izložbe je Kerameikon-HKU, Hrvatsko keramičarsko udruženje Varaždin, a partner izložbe je Festival „Varaždinske barokne večeri“.