Povijest čovjeka jest povijest istina koje je čovjek oslobodio.
ANDRE GIDE
Royal
Stari
grad
Ovaj picture perfect dvorac nije kulisa. On je stara, moćna vojna utvrda čiji korijeni sežu u 13. stoljeće, kada su izgrađeni njeni najstariji dijelovi. Nekada je bio okružen i vodom iz rukavca rijeke Drave, a njegovi vlasnici, svi odreda iz moćnih velikaških obitelji, s građanima slobodnog kraljevskog grada Varaždina nisu, blago rečeno, bili u najboljim odnosima. Stari grad je danas najimpozantnije, najomiljenije i najfotografiranije zdanje u Varaždinu, a već gotovo stotinu godina dom je Kulturno-povijesnom odjelu Gradskog muzeja.
Stari grad
U perivoj koji okružuje Stari grad ulazi se kroz prilično monumentalnu građevinu koju krasi danas zauvijek spušteni pokretni most. Lančana kula bila je dio velikog fortifikacijskog sustava oko same utvrde, a vizualno zaokružuje pogled na Stari grad s Trga Miljenka Stančića, jednog od vjerojatno najljepših mjesta za ispijanje kave Hrvatskoj.
Osim Starog grada, zidine je nekada imao i sam slobodni kraljevski Varaždin. One su, međutim, srušene početkom 19. stoljeća kada je Varaždinu trebalo prostora za širenje. Njihov jedini ostatak su sjeverna ili „bečka“ gradska vrata iz 16. stoljeća, danas poznata kao Lisakova kula koja daje naslutiti kako bi Varaždin, da su zidine sačuvane, izgledao danas.
Palače
Suočeni s njihovom ljepotom, zvučat ćemo cheesy i reći da su varaždinske palače poput najljepših balskih haljina: barokno otmjene, razigrane i pastelnih boja. One su simbol raskošne prošlosti Varaždina, a danas su najljepša moguća kulisa za brojne festivale i događanja po kojima je Varaždin postao poznat. Palača ima mnogo, a ako baš moramo istaknuti nekoliko najreprezentativnijih, onda su to:
Najvrjednija varaždinska rokoko palača na početku tzv. Dućanske ulice potpuno je obnovljena, a možete proviriti i u njeno dvorište koje vjerno dočarava ugođaj 18. stoljeća.
Veliko zdanje na glavnom gradskom trgu lijepa je, ali i važna palača jer je u njoj, dok je Varaždin bio glavni grad, zasjedao Hrvatski sabor i stolovala tadašnja vlada. Danas je to „samo“ predivna barokna palača s pričom.
Nakon mnogih povijesnih nedaća, palači je obnovom vraćen originalni rokoko izgled prepun nježnih roskasto-pastelnih tonova. U njezinom slatkom, poluskrivenom dvorištu smjestio se mali trg na kojem se često održavaju razne manifestacije.
Razigrana rokoko palača s elegantnim balkonom dominira omiljenim trgom Varaždinaca za ispijanje kave. U njoj je Galerija starih i novih majstora, a u njenom dvorištu se ljeti igraju predstave, gledaju filmovi i održavaju koncerti.
Vile i kuće
Velebne palače nisu se izgradile same od sebe. Varaždin je u svoje zlatno doba, bio napredan, bogat i
razvijen grad s brojnom i dobro stojećom građanskom klasom, a njezina arhitektonska ostavština niti
je išta manje vrijedna, niti manje lijepa. Baš naprotiv.
Izgradio ju je liječnik dr. Müller, koji je ondje otvorio i javno kupalište, a današnji izgled i ime dobiva krajem 19. stoljeća. Predivna vila i park danas slove kao jedna od najljepših koncertnih lokacija u Hrvatskoj, posebice za vrijeme Špancirfesta.
Slatka mala crveno obojena katnica koja se nalazi u jednako slatkoj uličici u srcu starog središta Varaždina rodno je mjesto Ivana Padovca, skladatelja, gitarističkog virtuoza te glazbenog izumitelja. Kad dođete u Varaždin, skoro sigurno ćete zastati kod ove lijepe kuće jer je u njoj smješten Turistički informativni centar.
Ime joj nema veze s poznatim hotelskim lancem, ali ima veze s vlasnicima nekadašnje kavane. U njoj se i dalje pije kava, a ugođaju ne odmaže ni činjenica da se nalazi na „špica“ lokaciji – na uglu dvaju središnjih varaždinskih trgova, s pogledom na sve strane pješačke zone strogog središta grada.
Izgradio ju je liječnik dr. Müller, koji je ondje otvorio i javno kupalište, a današnji izgled i ime dobiva krajem 19. stoljeća. Predivna vila i park danas slove kao jedna od najljepših koncertnih lokacija u Hrvatskoj, posebice za vrijeme Špancirfesta.
Slatka mala crveno obojena katnica koja se nalazi u jednako slatkoj uličici u srcu starog središta Varaždina rodno je mjesto Ivana Padovca, skladatelja, gitarističkog virtuoza te glazbenog izumitelja. Kad dođete u Varaždin, skoro sigurno ćete zastati kod ove lijepe kuće jer je u njoj smješten Turistički informativni centar.
Slatka mala crveno obojena katnica koja se nalazi u jednako slatkoj uličici u srcu starog središta Varaždina rodno je mjesto Ivana Padovca, skladatelja, gitarističkog virtuoza te glazbenog izumitelja. Kad dođete u Varaždin, skoro sigurno ćete zastati kod ove lijepe kuće jer je u njoj smješten Turistički informativni centar.
U prvom gradu u Hrvatskoj sa statusom slobodnog kraljevskog grada, koji se već više od 800 godina ponosi svojim građanskim slobodama, svatko se, barem na trenutak, može osjećati kao kralj ili kraljica. Potražite kraljevski tron u Uršulinskoj ulici, sjednite na prijestolje, pripremite mobitele i fotoaparate, nabacite osmijeh i pokažite se svijetu u kraljevskom svjetlu. I ne zaboravite, ako nije na društvenim mrežama – kao da se nije ni dogodilo.
Kraljevski tron
Najpoznatija i najpopularnija zgrada u središtu Varaždina, uz Stari grad, svakako je Gradska vijećnica. Već 500 godina ovdje stoluje čelna osoba grada, „magistratuš“, „rihtar“ ili – gradonačelnik. Sama vijećnica sa skladnim tornjem, balkonom, simetričnim prozorima i velikim ulaznim vratima podsjeća na prijateljsko, ali ozbiljno lica koje smireno promatra Varaždince, posjetitelje i život na trgu. Subotama od travnja do listopada, Vijećnica je još odvažnija i ljepša jer je čuva gradska straža, a kava i klipić, uz tradicionalni ceremonijal smjene građanske garde i zvukove glazbe s balkona, pretvorit će se u doživljaj koji nećete tako brzo zaboraviti.
Varaždin još od carice Marije Terezije čuvaju purgari. Članom te povijesne postrojbe mogu postati samo rođeni Varaždinci, a ti „vojnici“ u grenadirskim uniformama i velikim šubarama danas više ne love prijestupnike i razbojnike, već simbolično čuvaju slobodarski duh grada, dajući posebnu draž mnogim manifestacijama i događanjima, a najveća atrakcija je njihova subotnja smjena straže i označavanje podneva pucanjem iz pravog pravcatog topa.
Barok
Da nije bilo velikog požara u drugoj polovici 18. stoljeća, pitanje je bi li Varaždinu danas tepali kao gradu baroka. Osim što je izgubio status glavnog grada, jedna od posljedica požara je i promjena izgleda varaždinskih pročelja. Stara, izgorjela i oštećena srednjovjekovna zdanja zamijenjena su tada zadnjim krikom mode u arhitekturi – barokom. Varaždin je s pravom ponosan na raskošne, otmjene i razigrane pastelne fasade palača, kuća i crkava, no, ako želimo biti pošteni, barok je „samo“ dio identiteta grada u kojem se prožimaju svi graditeljski stilovi, od gotike, renesanse, rokokoa i klasicizma pa sve do modernih arhitektonskih djela.
Grad zvonika
Varaždinski skyline čine elegantni tornjevi njegovih osam crkava raštrkanih po cijelom središtu grada. Sakralna baština Varaždina jednako je bogata, vrijedna i stara kao i svjetovna, a umjetnička i graditeljska blaga koje skrivaju velike i lijepe varaždinske crkve, kao i samostani, od iznimne su vrijednosti. Većina je varaždinskih crkava otvorena te u njihovoj ljepoti i miru možete uživati svakog dana bez obzira na to vjerujete li u onozemaljsko ili ne.
Umjetnička blaga ugrađena u varaždinsku katedralu zaslužuju posebnu stranicu. Reći ćemo samo da se radi o jednoj od najljepših i „najtoplijih“ baroknih crkava u Hrvatskoj s nevjerojatnom akustikom zbog čega se u njoj održavaju i najvažniji koncerti Varaždinskih baroknih večeri.
Ranobarokni samostanski kompleks u središtu Varaždina ponosi se najvišim tornjem u gradu, vrijednom unutrašnjošću i velikim skrivenim vrtom, a ispred ulaza u crkvu nalazi se i jedan od tri jedinstvena odljeva kipa Grgura Ninskog, čiji autor je veliki Ivan Meštrović.
Crkva je to romaničko-gotičkih korijena, neobičnoga, gotovo mediteranskoga gotičkog tornja, a osobito je zanimljiva legenda o tome zašto se iznad uzidanog grba Varaždina nalazi kamena medvjedica, no tu legendu morat ćete otkriti sami. Na vrhu tornja nekada davno je bilo organizirano dežurstvo u slučaju požara.
Umjetnička blaga ugrađena u varaždinsku katedralu zaslužuju posebnu stranicu. Reći ćemo samo da se radi o jednoj od najljepših i „najtoplijih“ baroknih crkava u Hrvatskoj s nevjerojatnom akustikom zbog čega se u njoj održavaju i najvažniji koncerti Varaždinskih baroknih večeri.
Ranobarokni samostanski kompleks u središtu Varaždina ponosi se najvišim tornjem u gradu, vrijednom unutrašnjošću i velikim skrivenim vrtom, a ispred ulaza u crkvu nalazi se i jedan od tri jedinstvena odljeva kipa Grgura Ninskog, čiji autor je veliki Ivan Meštrović.
Crkva je to romaničko-gotičkih korijena, neobičnoga, gotovo mediteranskoga gotičkog tornja, a osobito je zanimljiva legenda o tome zašto se iznad uzidanog grba Varaždina nalazi kamena medvjedica, no tu legendu morat ćete otkriti sami. Na vrhu tornja nekada davno je bilo organizirano dežurstvo u slučaju požara.
