Previous
Next

Grad zvonika

KATEDRALA

Varaždinska katedrala, posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, središnji je dio nekadašnjeg isusovačkog kompleksa sastavljenog od gimnazije, konvikta i same crkve. Cijeli je kompleks izgrađen u 17. stoljeću, arhitekt je bio Juraj Matoti, a gradio se punih trinaest godina te je dovršen 1656. godine.

 

Zvonik s karakterističnom lukovicom na vrhu dovršen je dvadeset godina poslije same crkve, a konačni izgled crkva je dobila u 18. stoljeću. Nakon isusovaca, preuzimaju je pavlini pa Čazmanski kaptol, a 1997. godine postala je katedrala novoosnovane Varaždinske biskupije. Katedrala, osim svoje prozračnosti, topline i ljepote, ima izvrsnu akustiku pa se u njoj tradicionalno, kao glavnoj festivalskoj pozornici, održavaju Varaždinske barokne večeri.

Previous
Next
ŽUPNA CRKVA SV. NIKOLE

Na temeljima romaničko-gotičke crkve sagrađena je 1761. godine ova barokna župna crkva posvećena zaštitniku grada Varaždina, sv. Nikoli. Crkva je neobična iz više razloga. Jedinstveni gotički toranj nije stila tipičnog za kontinentalnu Hrvatsku, a na sebi ima uzidani grb grada iz 1464. godine. Iznad njega nalazi se ostatak nekadašnje crkve sa zanimljivim detaljem – kamenom medvjedicom. Nekad je na vrhu tornja bila ograda jer se s njega obavljala važna dužnost dežuranja protiv požara. Drvored koji okružuje crkvu označava nekadašnje groblje na kojem su se do kraja XVIII. stoljeća pokapali Varaždinci.

Previous
Next
Previous
Next
KAPUCINSKI SAMOSTAN I CRKVA

Na prostranom istoimenom trgu nalazi se Kapucinska crkva i samostan. Gradnja crkve započela je 1701. godine, a završena je i posvećena 1705. godine. Kapucinska crkva i samostan sagrađeni su u strogom i jednostavnom stilu, tipičnom za kapucinske redovničke crkve, a do danas je sačuvan i izvorni mali drveni tornjić. Zanimljivo je da su, u Varaždinu već nastanjeni franjevci, koji su baš poput kapucina živjeli od milostinje prikupljane prigodom žetve i berbe, bili protiv dolaska kapucinskog reda jer su se pribojavali da će im to umanjiti prihode. Zbog toga su čak od pape ishodili zabranu dolaska kapucina u grad, no nakon brojnih negodovanja diljem Kraljevine te zaključka Hrvatskog sabora, kapucini su ipak dobili dozvolu za otvaranje samostana u Varaždinu.

URŠULINSKI SAMOSTAN I CRKVA ROĐENJA ISUSOVOG

Nakon kapucina u Varaždin su stigle i uršulinke, četvrti samostanski red koji je ostavio trag u gradu. Uršulinke su došle na poziv i uz pomoć grofice Magdalene Drašković 1703. godine. Naime, grofičina kći bila je u uršulinskom samostanu u Požunu (današnja Bratislava), a budući da su tada bjesnili protestantsko-katolički ratovi, grofica se zabrinula za sudbinu svoje kćeri pa je pozvala uršulinke u Varaždin, kako joj dijete ni bi trebalo putovati nesigurnim krajevima u nemirnim vremenima. Uršulinke su, zahvaljujući toj pomoći i potpori, 1707. godine izgradile skladnu crkvu, a uz nju su ubrzo otvorile i prvu varaždinsku školu za djevojčice. Toranj Uršulinske crkve, jedan od nekoliko njih koji krase varaždinski skyline, smatra se najljepšim u gradu, a izgrađen je 1726. godine.

Previous
Next
Previous
Next
FRANJEVAČKA CRKVA I SAMOSTAN

Franjevci se u Varaždinu spominju već u 12. stoljeću. U 17. i 18. stoljeću, u vrijeme protureformacije i kasnijeg prosvjetiteljstva, područje sjeverozapadne Hrvatske doživljava procvat monumentalne sakralne arhitekture. Na mjestu ranije drvene crkve i hospicija, 1657. godine gradi se Franjevačka crkva, sa svim značajkama ranobarokne arhitekture i s tlocrtnim sličnostima s franjevačkom crkvom u Beču.

 

Njezin je toranj, s 54,5 metra, najviši u gradu te dominira najužim gradskim središtem svojom monumentalnošću, ali i snagom zvona.


Unutrašnjost crkve iznimno je vrijedna, a posebnu atrakciju predstavlja propovjedaonica iz druge polovice 17. stoljeća; remek-djelo manirizma bogate ornamentike, vjerojatno nastalo odmah nakon požara 1665. godine, koji je znatno oštetio crkvu. Pokraj samostana nalazi se zgrada u čijem prizemlju je nekadašnja franjevačka apoteka, a njene svodove oslikao je najpoznatiji barokni slikar u Hrvatskoj, pavlin Ivan Ranger.


Na trgu ispred ulaza u crkvu nalazi se brončani kip Grgura Ninskog. Kip je djelo znamenitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Mjesto za kip odabrao je kipar osobno, a Grgur je postavljen 1932. godine. Kip je rađen za Split, no premalih dimenzija odlično se uklopio upravo ovdje, iako u doba biskupovanja Grgura Ninskog, Varaždin najvjerojatnije nije niti postojao.
Na južnom zidu crkve nalazi se sunčev sat koji za sunčanog dana pokazuje točno vrijeme. No valja uzeti u obzir da je tijekom ljetnih mjeseci naš sat pomaknut jedan sat unaprijed.

CRKVA SV. FLORIJANA

Zbog brojnih požara, Varaždinci su već 1669. godine izvan gradskih bedema podigli zavjetnu crkvu Svetom Florijanu, zaštitniku od požara. Uništena u velikom požaru, današnji izgled dobiva pregradnjom u stilu rokokoa 1777. godine te se odlikuje izuzetno skladnim pročeljem. Uz crkvu je podignut varaždinski ksenodohij (gradska ubožnica).

Previous
Next
KAPELA SV. ROKA

Na južnom prilazu gradu, nasuprot Varteksova stadiona, nalazi se zavjetna kapela Sv. Roka. Kad se 1712. godine pojavila kuga u susjednoj Ugarskoj, Varaždinci su se zavjetovali da će sagraditi kapelu svetom Roku ako im taj svetac izmoli kod Boga zaštitu od kuge. Kako je Varaždin zaista ostao pošteđen, Varaždinci su 1715. godine ispunili svoj dio dogovora te sagradili kapelu i posvetili je, kako su i obećali, sv. Roku.

CRKVA SV. VIDA

Pokraj kapucinskog samostana nalazi se crkva Sv. Vida koja je jedna od najstarijih u gradu. Navodno je postojala kao župna crkva još u 13. stoljeću, no današnji izgled dobila je 1779. godine jer je prethodna stradala u velikom požaru. Oko crkve, a i u njezinoj kripti, bilo je groblje na kojem je zadnji ukop izvršen 1839. godine. Pitamo se, znaju li susjedi da žive na nekadašnjem groblju?

Previous
Next
Previous
Next
KAPELA FABIJANA I SEBASTIJANA

Na zapadnom ulazu u grad nalazi se kapelica Sv. Fabijana i Sebastijana. Kako je to obično bivalo u ono vrijeme, u sveprisutnom strahu od bolesti, Gradsko se vijeće Varaždina za vrijeme epidemije kuge 1862. zavjetovalo da će, ako bolest zaobiđe grad, izgraditi kapelicu u čast baš ova dva sveca. Kapelica je sagrađena 1688. godine, a svoj današnji oblik dobila je 1800. godine.

PRAVOSLAVNA CRKVA

Godine 1884., u samo tri mjeseca, inicijativom župana Utješinovića i gradonačelnika Vrabčevića, uz dobrovoljne priloge biskupa Strossmayera, Metela Ožegovića, varaždinskih katolika i uglednih Hrvata, podignuta je varaždinska pravoslavna crkva sv. Đorša. Oblikovana je u historicističkome stilu te opremljena vrijednim inventarom prenesenim iz zagrebačke pravoslavne općine.

Previous
Next
CRKVA DOBROG PASTIRA

Najmlađa varaždinska crkva posvećena je 2007. godine. Krase ju monumentalni kipovi, rad akademskog kipara Varaždinca Nikole Šanjeka. Svi kipovi izrađeni su od reparaturnog kamena, tzv. vincita. Kamen je uzet iz okolice Varaždina kako bi ostao u istom podneblju i tako zadržao kvalitetu. Kip Dobroga Pastira postavljen je u svetištu iza oltara, visok je 7,15 m, zajedno s postoljem čak 9,15 m, a teži oko 30 tona. Cijela unutrašnjost crkve zamišljena je kao čovjekov životni put.

CRKVA SV. JOSIPA

Nakon gotovo 200 godina prva sagrađena crkva u Varaždinu u novom gradskom kvartu – Banfici. Crkva je moderno oblikovana kao okrugla dvorana, koja na istočnoj strani ima oltarni stol okrenut prema vjernicima, svetohranište na postolju i oltarni reljef na zidu. Lijevo ispred oltara smještena je krstionica, a desno ambon za čitanje. Sasvim na desno je uzdignut podij za pjevače. Zgrada župnog stana smještena je istočno od crkve, a pastoralni centar se gradi zapadno od crkve. Crkva je posvećena 1995. godine.

Previous
Next

Pročelje crkve razvedeno je u obliku trijumfalnog luka sa stupovima, zabatom i nišama, a na pročelju se ističu niše s kipovima te grb obitelji Drašković, koja je bila jedan od većih donatora. Glavni oltar je najvećih dimenzija u Varaždinu, a u maniri baroka, stupovi koji ga nose imitiraju mramor, iako su, kao i čitav oltar, drveni.


Uz Katedralu je sagrađen samostan, koji je nedugo nakon izgradnje, uslijed povijesnih previranja, izgubio crkvenu funkciju te se, nakon brojnih drugih uloga, skrasio kao dom današnjem Fakultetu organizacije i informatike. Osim vanjske građevine, jedino što je sačuvano iz doba gradnje su freske i štukature na stubištu koje se mogu vidjeti i s ulice.


Isusovci su svoj graditeljski kompleks nastavili s gradnjom prve zgrade Gimnazije. Škola je s radom počela 1636. godine, što je, uz riječku i zagrebačku, čini trećom najstarijom u Hrvatskoj, a njezina prva zgrada bila je dijelom upravo ovog kompleksa. U njoj se danas nalazi biskupski ordinarijat.

ŽUPNA CRKVA SV. NIKOLE

Na temeljima romaničko-gotičke crkve sagrađena je 1761. godine ova barokna župna crkva posvećena zaštitniku grada Varaždina, sv. Nikoli. Crkva je neobična iz više razloga. Jedinstveni gotički toranj nije stila tipičnog za kontinentalnu Hrvatsku, a na sebi ima uzidani grb grada iz 1464. godine. Iznad njega nalazi se ostatak nekadašnje crkve sa zanimljivim detaljem – kamenom medvjedicom. Nekad je na vrhu tornja bila ograda jer se s njega obavljala važna dužnost dežuranja protiv požara. Drvored koji okružuje crkvu označava nekadašnje groblje na kojem su se do kraja XVIII. stoljeća pokapali Varaždinci.

Previous
Next
Previous
Next
KAPUCINSKI SAMOSTAN I CRKVA

Na prostranom istoimenom trgu nalazi se Kapucinska crkva i samostan. Gradnja crkve započela je 1701. godine, a završena je i posvećena 1705. godine. Kapucinska crkva i samostan sagrađeni su u strogom i jednostavnom stilu, tipičnom za kapucinske redovničke crkve, a do danas je sačuvan i izvorni mali drveni tornjić. Zanimljivo je da su, u Varaždinu već nastanjeni franjevci, koji su baš poput kapucina živjeli od milostinje prikupljane prigodom žetve i berbe, bili protiv dolaska kapucinskog reda jer su se pribojavali da će im to umanjiti prihode. Zbog toga su čak od pape ishodili zabranu dolaska kapucina u grad, no nakon brojnih negodovanja diljem Kraljevine te zaključka Hrvatskog sabora, kapucini su ipak dobili dozvolu za otvaranje samostana u Varaždinu.

URŠULINSKI SAMOSTAN I CRKVA ROĐENJA ISUSOVOG

Nakon kapucina u Varaždin su stigle i uršulinke, četvrti samostanski red koji je ostavio trag u gradu. Uršulinke su došle na poziv i uz pomoć grofice Magdalene Drašković 1703. godine. Naime, grofičina kći bila je u uršulinskom samostanu u Požunu (današnja Bratislava), a budući da su tada bjesnili protestantsko-katolički ratovi, grofica se zabrinula za sudbinu svoje kćeri pa je pozvala uršulinke u Varaždin, kako joj dijete ni bi trebalo putovati nesigurnim krajevima u nemirnim vremenima. Uršulinke su, zahvaljujući toj pomoći i potpori, 1707. godine izgradile skladnu crkvu, a uz nju su ubrzo otvorile i prvu varaždinsku školu za djevojčice. Toranj Uršulinske crkve, jedan od nekoliko njih koji krase varaždinski skyline, smatra se najljepšim u gradu, a izgrađen je 1726. godine.

Previous
Next
Previous
Next
FRANJEVAČKA CRKVA I SAMOSTAN

Franjevci se u Varaždinu spominju već u 12. stoljeću. U 17. i 18. stoljeću, u vrijeme protureformacije i kasnijeg prosvjetiteljstva, područje sjeverozapadne Hrvatske doživljava procvat monumentalne sakralne arhitekture. Na mjestu ranije drvene crkve i hospicija, 1657. godine gradi se Franjevačka crkva, sa svim značajkama ranobarokne arhitekture i s tlocrtnim sličnostima s franjevačkom crkvom u Beču.


Njezin je toranj, s 54,5 metra, najviši u gradu te dominira najužim gradskim središtem svojom monumentalnošću, ali i snagom zvona.

Unutrašnjost crkve iznimno je vrijedna, a posebnu atrakciju predstavlja propovjedaonica iz druge polovice 17. stoljeća; remek-djelo manirizma bogate ornamentike, vjerojatno nastalo odmah nakon požara 1665. godine, koji je znatno oštetio crkvu. Pokraj samostana nalazi se zgrada u čijem prizemlju je nekadašnja franjevačka apoteka, a njene svodove oslikao je najpoznatiji barokni slikar u Hrvatskoj, pavlin Ivan Ranger.

Na trgu ispred ulaza u crkvu nalazi se brončani kip Grgura Ninskog. Kip je djelo znamenitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Mjesto za kip odabrao je kipar osobno, a Grgur je postavljen 1932. godine. Kip je rađen za Split, no premalih dimenzija odlično se uklopio upravo ovdje, iako u doba biskupovanja Grgura Ninskog, Varaždin najvjerojatnije nije niti postojao.

Na južnom zidu crkve nalazi se sunčev sat koji za sunčanog dana pokazuje točno vrijeme. No valja uzeti u obzir da je tijekom ljetnih mjeseci naš sat pomaknut jedan sat unaprijed.

CRKVA SV. FLORIJANA

Zbog brojnih požara, Varaždinci su već 1669. godine izvan gradskih bedema podigli zavjetnu crkvu Svetom Florijanu, zaštitniku od požara. Uništena u velikom požaru, današnji izgled dobiva pregradnjom u stilu rokokoa 1777. godine te se odlikuje izuzetno skladnim pročeljem. Uz crkvu je podignut varaždinski ksenodohij (gradska ubožnica).

Previous
Next
KAPELA SV. ROKA

Na južnom prilazu gradu, nasuprot Varteksova stadiona, nalazi se zavjetna kapela Sv. Roka. Kad se 1712. godine pojavila kuga u susjednoj Ugarskoj, Varaždinci su se zavjetovali da će sagraditi kapelu svetom Roku ako im taj svetac izmoli kod Boga zaštitu od kuge. Kako je Varaždin zaista ostao pošteđen, Varaždinci su 1715. godine ispunili svoj dio dogovora te sagradili kapelu i posvetili je, kako su i obećali, sv. Roku.

CRKVA SV. VIDA

Pokraj kapucinskog samostana nalazi se crkva Sv. Vida koja je jedna od najstarijih u gradu. Navodno je postojala kao župna crkva još u 13. stoljeću, no današnji izgled dobila je 1779. godine jer je prethodna stradala u velikom požaru. Oko crkve, a i u njezinoj kripti, bilo je groblje na kojem je zadnji ukop izvršen 1839. godine. Pitamo se, znaju li susjedi da žive na nekadašnjem groblju?

Previous
Next
KAPELA FABIJANA I SEBASTIJANA

Na zapadnom ulazu u grad nalazi se kapelica Sv. Fabijana i Sebastijana. Kako je to obično bivalo u ono vrijeme, u sveprisutnom strahu od bolesti, Gradsko se vijeće Varaždina za vrijeme epidemije kuge 1862. zavjetovalo da će, ako bolest zaobiđe grad, izgraditi kapelicu u čast baš ova dva sveca. Kapelica je sagrađena 1688. godine, a svoj današnji oblik dobila je 1800. godine.

PRAVOSLAVNA CRKVA

Godine 1884., u samo tri mjeseca, inicijativom župana Utješinovića i gradonačelnika Vrabčevića, uz dobrovoljne priloge biskupa Strossmayera, Metela Ožegovića, varaždinskih katolika i uglednih Hrvata, podignuta je varaždinska pravoslavna crkva sv. Đorša. Oblikovana je u historicističkome stilu te opremljena vrijednim inventarom prenesenim iz zagrebačke pravoslavne općine.

Previous
Next
CRKVA DOBROG PASTIRA

Najmlađa varaždinska crkva posvećena je 2007. godine. Krase ju monumentalni kipovi, rad akademskog kipara Varaždinca Nikole Šanjeka. Svi kipovi izrađeni su od reparaturnog kamena, tzv. vincita. Kamen je uzet iz okolice Varaždina kako bi ostao u istom podneblju i tako zadržao kvalitetu. Kip Dobroga Pastira postavljen je u svetištu iza oltara, visok je 7,15 m, zajedno s postoljem čak 9,15 m, a teži oko 30 tona. Cijela unutrašnjost crkve zamišljena je kao čovjekov životni put.

CRKVA SV. JOSIPA

Nakon gotovo 200 godina prva sagrađena crkva u Varaždinu u novom gradskom kvartu – Banfici. Crkva je moderno oblikovana kao okrugla dvorana, koja na istočnoj strani ima oltarni stol okrenut prema vjernicima, svetohranište na postolju i oltarni reljef na zidu. Lijevo ispred oltara smještena je krstionica, a desno ambon za čitanje. Sasvim na desno je uzdignut podij za pjevače. Zgrada župnog stana smještena je istočno od crkve, a pastoralni centar se gradi zapadno od crkve. Crkva je posvećena 1995. godine.

X
Skip to content