Varaždinska feudalna utvrda, od davnina zvana Stari grad, najznačajnija je povijesna građevina u gradu. Za razliku od slobodnog kraljevskog grada koji je izrastao uz i oko nje, utvrda je bila središte plemićkog posjeda, vlasnički i pravno odvojena, a nesuglasice njenih stanovnika s građanima Varaždina bile su vrlo česte.
Utvrda je, s prekidima, građena od 14. do 19. stoljeća, a njezin najstariji dio je središnja kula koju krase gotičke klupe i baldahini, rijetkost ovog tipa srednjovjekovne plastike na sjeveru Hrvatske.

Stari grad

RADNO VRIJEME

Utorak – petak: 09.00 – 17.00 sati

Subota i nedjelja 09.00 – 13.00 sati

Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.

Dugi i teški ratovi s Osmanlijama potaknuli su na preuređenje i nadogradnju utvrde u Wasserburg, utvrdu-dvorac okruženu visokim zemljanim nasipima s bastionima i opkoljenu dvostrukim pojasom vode. Ove radove izveli su talijanski graditelji iz okolice grada Coma na čelu s glavnim carskim graditeljem utvrda na slavonskoj granici, Domenicom del Lalliom.

Stari je grad tijekom svoje prošlosti bio u vlasništvu mnogih značajnih plemićkih obitelji poput grofova Celjskih, Ivana Ungnada, Jurja Brandenburga te hrvatskog bana Tome Erdödyja i njegovih nasljednika. Utvrda je vlasništvom Grada postala 1925. godine, kada je Varaždin u Stari grad smjestio novoosnovani gradski muzej.

U prostorima Starog grada danas se nalazi najstariji, Kulturno-povijesni odjel muzeja, izložen u stilski uređenim sobama. Najvrjednijima se smatraju zbirke cehovskih predmeta, namještaja, povijesnih portreta, oružja, slika, satova, porculana i stakla koje, uz mnoge druge predmete iz svakodnevnog života varaždinskog plemstva i bogatog građanstva, posjetitelji i danas mogu vidjeti u 40-ak muzejskih prostorija. Posebno su značajne zbirke s predmetima iz ostavštine dvaju proslavljenih Varaždinaca, političara i književnika Ivana Kukuljevića Sakcinskog i jezikoslovca Vatroslava Jagića.

Previous slide
Next slide

RADNO VRIJEME

Utorak – petak: 09.00 – 17.00 sati

Subota i nedjelja 09.00 – 13.00 sati

Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.

Dugi i teški ratovi s Osmanlijama potaknuli su na preuređenje i nadogradnju utvrde u Wasserburg, utvrdu-dvorac okruženu visokim zemljanim nasipima s bastionima i opkoljenu dvostrukim pojasom vode. Ove radove izveli su talijanski graditelji iz okolice grada Coma na čelu s glavnim carskim graditeljem utvrda na slavonskoj granici, Domenicom del Lalliom.

Stari je grad tijekom svoje prošlosti bio u vlasništvu mnogih značajnih plemićkih obitelji poput grofova Celjskih, Ivana Ungnada, Jurja Brandenburga te hrvatskog bana Tome Erdödyja i njegovih nasljednika. Utvrda je vlasništvom Grada postala 1925. godine, kada je Varaždin u Stari grad smjestio novoosnovani gradski muzej.

U prostorima Starog grada danas se nalazi najstariji, Kulturno-povijesni odjel muzeja, izložen u stilski uređenim sobama. Najvrjednijima se smatraju zbirke cehovskih predmeta, namještaja, povijesnih portreta, oružja, slika, satova, porculana i stakla koje, uz mnoge druge predmete iz svakodnevnog života varaždinskog plemstva i bogatog građanstva, posjetitelji i danas mogu vidjeti u 40-ak muzejskih prostorija. Posebno su značajne zbirke s predmetima iz ostavštine dvaju proslavljenih Varaždinaca, političara i književnika Ivana Kukuljevića Sakcinskog i jezikoslovca Vatroslava Jagića.

KULA S LANČANIM MOSTOM

Na ulazu u perivoj koji okružuje Stari grad, iz smjera popularnog i lijepog Trga Miljenka Stančića, smjestila se tzv. Kula s lančanim mostom, poznata i kao „Kula stražarnica“. Ona je zapravo ostatak nekadašnjeg šireg obrambenog sustava koji je okruživao samu feudalnu utvrdu, a izgrađena je u renesansnom stilu u drugoj polovici 16. stoljeća za smještaj vojnika, no služila je i kao stan kapetana straže tvrđave.


Za razliku od ostalih dijelova vanjske fortifikacije Starog grada, ova kula preživjela je u cijelosti, a preživio je i njezin pokretni most koji je nekada razdvajao utvrdu od slobodnog kraljevskog Varaždina, dok ih danas spaja kao jedna od omiljenih atrakcija. U prizemlju današnje kule nalazi se mala, ali iznimno aktivna galerija Hrvatskog društva likovnih umjetnika, dok se na njenom prvom katu smjestila uprava Gradskog muzeja.

Previous slide
Next slide

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim. Više na stranici Izjava o kolačićima

Skip to content