Varaždinska feudalna utvrda, od davnina zvana Stari grad, najznačajnija je povijesna građevina u gradu. Za razliku od slobodnog kraljevskog grada koji je izrastao uz i oko nje, utvrda je bila središte plemićkog posjeda, vlasnički i pravno odvojena, a nesuglasice njenih stanovnika s građanima Varaždina bile su vrlo česte.
Utvrda je, s prekidima, građena od 14. do 19. stoljeća, a njezin najstariji dio je središnja kula koju krase gotičke klupe i baldahini, rijetkost ovog tipa srednjovjekovne plastike na sjeveru Hrvatske.

Stari grad

RADNO VRIJEME

Utorak – petak: 09.00 – 17.00 sati

Subota i nedjelja 09.00 – 13.00 sati

Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.

Dugi i teški ratovi s Osmanlijama potaknuli su na preuređenje i nadogradnju utvrde u Wasserburg, utvrdu-dvorac okruženu visokim zemljanim nasipima s bastionima i opkoljenu dvostrukim pojasom vode. Ove radove izveli su talijanski graditelji iz okolice grada Coma na čelu s glavnim carskim graditeljem utvrda na slavonskoj granici, Domenicom del Lalliom.

Stari je grad tijekom svoje prošlosti bio u vlasništvu mnogih značajnih plemićkih obitelji poput grofova Celjskih, Ivana Ungnada, Jurja Brandenburga te hrvatskog bana Tome Erdödyja i njegovih nasljednika. Utvrda je vlasništvom Grada postala 1925. godine, kada je Varaždin u Stari grad smjestio novoosnovani gradski muzej.

U prostorima Starog grada danas se nalazi najstariji, Kulturno-povijesni odjel muzeja, izložen u stilski uređenim sobama. Najvrjednijima se smatraju zbirke cehovskih predmeta, namještaja, povijesnih portreta, oružja, slika, satova, porculana i stakla koje, uz mnoge druge predmete iz svakodnevnog života varaždinskog plemstva i bogatog građanstva, posjetitelji i danas mogu vidjeti u 40-ak muzejskih prostorija. Posebno su značajne zbirke s predmetima iz ostavštine dvaju proslavljenih Varaždinaca, političara i književnika Ivana Kukuljevića Sakcinskog i jezikoslovca Vatroslava Jagića.

RADNO VRIJEME

Zbog radova na obnovi Starog grada, posjet dvorcu i stalnom postavu neće biti moguć do kraja 2025. godine.

Dugi i teški ratovi s Osmanlijama potaknuli su na preuređenje i nadogradnju utvrde u Wasserburg, utvrdu-dvorac okruženu visokim zemljanim nasipima s bastionima i opkoljenu dvostrukim pojasom vode. Ove radove izveli su talijanski graditelji iz okolice grada Coma na čelu s glavnim carskim graditeljem utvrda na slavonskoj granici, Domenicom del Lalliom.

Stari je grad tijekom svoje prošlosti bio u vlasništvu mnogih značajnih plemićkih obitelji poput grofova Celjskih, Ivana Ungnada, Jurja Brandenburga te hrvatskog bana Tome Erdödyja i njegovih nasljednika. Utvrda je vlasništvom Grada postala 1925. godine, kada je Varaždin u Stari grad smjestio novoosnovani gradski muzej.

U prostorima Starog grada danas se nalazi najstariji, Kulturno-povijesni odjel muzeja, izložen u stilski uređenim sobama. Najvrjednijima se smatraju zbirke cehovskih predmeta, namještaja, povijesnih portreta, oružja, slika, satova, porculana i stakla koje, uz mnoge druge predmete iz svakodnevnog života varaždinskog plemstva i bogatog građanstva, posjetitelji i danas mogu vidjeti u 40-ak muzejskih prostorija. Posebno su značajne zbirke s predmetima iz ostavštine dvaju proslavljenih Varaždinaca, političara i književnika Ivana Kukuljevića Sakcinskog i jezikoslovca Vatroslava Jagića.

KULA S LANČANIM MOSTOM

Na ulazu u perivoj koji okružuje Stari grad, iz smjera popularnog i lijepog Trga Miljenka Stančića, smjestila se tzv. Kula s lančanim mostom, poznata i kao „Kula stražarnica“. Ona je zapravo ostatak nekadašnjeg šireg obrambenog sustava koji je okruživao samu feudalnu utvrdu, a izgrađena je u renesansnom stilu u drugoj polovici 16. stoljeća za smještaj vojnika, no služila je i kao stan kapetana straže tvrđave.


Za razliku od ostalih dijelova vanjske fortifikacije Starog grada, ova kula preživjela je u cijelosti, a preživio je i njezin pokretni most koji je nekada razdvajao utvrdu od slobodnog kraljevskog Varaždina, dok ih danas spaja kao jedna od omiljenih atrakcija. U prizemlju današnje kule nalazi se mala, ali iznimno aktivna galerija Hrvatskog društva likovnih umjetnika, dok se na njenom prvom katu smjestila uprava Gradskog muzeja.

Vaše mišljenje nam je važno

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim. Više na stranici Izjava o kolačićima

Skip to content