Velika kuća Ritz smjestila se na reprezentativni i prometni ugao glavnog varaždinskog trga, Korza i Franjevačkog trga. Upotrijebili smo ova dva epiteta zbog toga što pijuckanje jutarnje kave, osobito ako je subota, ima sasvim novi smisao kada možete promatrati šaroliko i nikad dosadno društvo Varaždinaca koji se svakom prilikom sliju u povijesnu jezgru.
Kuća korijene vuče u razdoblje renesanse, a u kameni je ulazni portal uklesan monogram I.A. i godina 1540. Inicijali I. A. označavali su ime Andreasa Italusa de Argenta, varaždinskog zlatara iz 16. stoljeća, a 1540. je moguća godina njezine gradnje. Ime Ritz danas zvuči fancy, a ova popularna kuća nosi ga po nekadašnjem vlasniku koji se tako prezivao. Početkom 20. stoljeća u njoj je imao kavanu, a tu je funkciju zadržala sve do danas.
Predivna, povijesna i kratka ulica koja spaja živahni Trg Miljenka Stančića s mirnoćom i otmjenošću Uršulinske ulice, ime nosi po Ivanu Padovcu, skladatelju, izumitelju i gitarističkom virtuozu. Slijepi Padovec bio je kao gitarist i skladatelj cijenjen diljem Europe, a poznat je kao izumitelj gitare s dva vrata, s čijim su se električnim potomcima dičile brojne velike gitarističke legende. Doduše, izvodeći glazbu od koje bi vjerojatno sam Padovec pobjegao.
U istoj kući živio je i slikar Ivo Režek, a ona je danas ipak najpoznatija po tome što se tamo smjestila Turistička zajednica grada Varaždina i Turistički informativni centar.
Varaždinski gradski fizik (liječnik) dr. Vilim Müller 1827. je, u neposrednoj blizini gradskog parka kojeg je sam osnovao, izgradio ovu krasnu vilu kao svoj skromni dom. Dr. Müller bio je stanovita legenda Varaždina. Rođeni Nijemac u Varaždinu se skrasio 1820. godine, a sve do smrti 1863. bio je iznimno aktivni građanin, pa je, osim zasluga za šetalište (park), zaslužan i za popločavanje ulica u središtu grada, početak izgradnje kanalizacije, uvođenje ulične rasvjete uljnim svjetiljkama te sadnju brojnih drvoreda. U svojoj je novoj kući uz park otvorio javno kupalište, a bio je i poduzetnik odnosno vlasnik tvornice cikorije u obližnjoj Aninoj ulici.
Vilu ipak nazivamo po njezinom kasnijem vlasniku, banu Kolomanu Bedekoviću koji ju je preoblikovao u klasicističkom stilu, po kojem je prepoznatljiva.
Ova jednokatna građevina nekada je bila sastavni dio palače Batthiăny na Trgu kralja Tomislava 7. U svojoj osnovi, ona je barokna zgrada s kasnijim klasicističkim arhitektonskim elementima. Igra posebnu ulogu u povijesti grada jer se u njoj nalazilo staro varaždinsko kazalište s velikom redutnom dvoranom u kojoj su priređivane građanske zabave i kazališne predstave sve dok grad nije izgradio velebnu zgradu današnjeg HNK u Varaždinu.
Tipična varaždinska barokna građanska kuća iz 18. stoljeća ujedno je i prava rijetkost. U ovakvim su kućama nekada živjeli stanovnici grada koji nisu bili ni plemići, ni bogataši. Prizemlje joj krasi barokni štuko medaljon s freskom sv. Katarine Aleksandrijske, zaštitnice obrazovanja i učenja, sa simbolima njenog mučeništva.
I want to be…
Prijavite se za newsletter
Prijavite se na besplatni mjesečni newsletter koji šaljemo putem e-pošte.
U nastavku unesite svoju adresu e-pošte.
KONTAKT
RADNO VRIJEME:
8-16h, SUB 10-13h
Turistička zajednica grada Varaždina, Copyright 2024. Sva prava pridržana.
Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim. Više na stranici Izjava o kolačićima