Sjedište i srce slobodnog i kraljevskog grada Varaždina nalazi se u njegovoj vijećnici, dominantnoj građevini glavnog gradskog trga koji nosi ime prvog hrvatskog kralja. Povijest ove lijepe i prepoznatljive građevine duga je i bogata, a posebno zanimljivo jest to što ona kao sjedište gradske uprave služi kontinuirano već gotovo 500 godina.

Gradska vijećnica

Grof Juraj Brandenburg, tadašnji vlasnik Starog grada, 1523. godine svojim je najbližim susjedima, građanima slobodnog kraljevskog grada Varaždina, poklonio kamenu kuću, koja je postala sjedište gradskog magistratuša, odnosno rihtara, preteče današnje funkcije gradonačelnika.


Vijećnica je tijekom stoljeća značajno mijenjala svoj izgled, bila je pregrađivana i nadograđivana, a današnji oblik, sa skladnim satnim tornjem na sredini koji ima i pokazivač mjesečevih mijena, dobila je 1791. godine, nakon što je prijašnja zgrada izgorjela u velikom varaždinskom požaru 1776. Vijećnicu krasi lijepi balkon iznad kojega se nalazi kameni grb grada Varaždina, koji je nepromijenjen još od 1464. godine, kada je njegov „dizajn“ potvrdio veliki i moćni kralj Matija Korvin kao službeni simbol Varaždina.


U Salonu Gradske vijećnice nalazi se Memorijalna zbirka Miljenka Stančića.


Zbirku je moguće vidjeti jedino uz prethodnu najavu na telefon Protokola grada, broj: 042/402-508. U zbirci se nalaze dvadeset i dvije slike Miljenka Stančića.

Previous
Next
Previous
Next
Biskupski dvor

Jednokatnu monumentalnu i reprezentativnu uglovnicu u kasnoklasicističkom stilu dala je 1851. godine izgraditi Marija pl. Horvat te ju je oporučno ostavila Gradskoj općini Varaždin radi stvaranja zaklade za osnivanje nahodišta. Nakon više raznih uloga, ovo skladno zdanje danas služi kao rezidencijalna palača Biskupije.

PRVA GRADSKA OSNOVNA ŠKOLA “NORMALSKA ŠKOLA”

Godine 1779. na ovome mjestu stajala je manja prizemna građevina prve gradske osnovne škole. Godine 1842., na inicijativu gradskoga suca Franciscusa Rizmanna, mala škola pretvorena je u reprezentativnu dvokatnu uglovnicu, najljepšu i najskladniju klasicističku građevinu javne namjene u Varaždinu iz tog doba, a posebno mjesto na njezinom pročelju zauzima latinski natpis koji u prijevodu kazuje: „Za dobro i korist znanja”.

Previous
Next
ZGRADA I. GIMNAZIJE

Varaždinska gimnazija, današnja I. gimnazija, starija je od zgrade u kojoj se danas nalazi. Ovo, „novo“, historicističko gimnazijsko zdanje je 1870. godine, prema nacrtu H. Neumanna, podigao bečki graditelj W. Weiner zajedno s varaždinskim obrtnicima. Povijest škole ne zaostaje za lijepom i uočljivom vanjštinom njene arhitekture. Varaždinsku su gimnaziju pohađale brojne istaknute povijesne ličnosti koje su ostavile dubok trag u hrvatskoj, ali i europskoj kulturi, znanosti ili duhovnoj baštini poput Ljudevita Gaja, Vatroslava Jagića, Franje Račkog, Ksavera Šandora Gjalskog, Ivana Kukuljevića, Gustava Krkleca, Miljenka Stančića, Ruže Pospiš Baldani i mnogih drugih. Danas u Varaždinu djeluju dvije gimnazije uključene u brojne međunarodne obrazovne institucije i projekte.

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR

Sredinom 19. stoljeća Varaždin je bio uokviren željezničkim prugama sa svih četiriju strana, ali je sam ostao bez ijedne veze koja bi ga željeznicom povezivala s ostatkom Hrvatske i Europe. No dugotrajni napori grada (između ostalog i udjelom dionica, besplatnom dodjelom zemljišta za kolodvor i trasu koja bi prolazila Varaždinom, kao i osiguranjem opeke za gradnju) urodili su plodom te je gradnja pruge Čakovec – Varaždin – Zaprešić – Zagreb započela 1895. godine. Tada je Varaždin željezničkim prometom postigao bolju povezanost s ostalim dijelovima Hrvatske, što je otvorilo vrata i snažnijoj industrijalizaciji grada.


Zgradu željezničkog kolodvora projektirao je varaždinski arhitekt Valent Morandini. On je staroj, prizemnoj historicističkoj zgradi iz 1886. godine 1908. dogradio dva bočna jednokatna rizalita monumentalnih dimenzija sa secesijskim stilskim oznakama, karakterističnim za njegov autorski opus.

Previous
Next
ZGRADA NARODNE BANKE

Samostojeća, monumentalna secesijska zgrada koja se nalazi preko puta ulaza u slavno varaždinsko kazalište, izgrađena je za potrebe Narodne banke, a njezin graditelj, Valent Morandini, podigao ju je početkom 20. stoljeća prema projektu budimpeštanskoga arhitekta Huberta. Zgrada je i dalje dom financijskim institucijama.

ZGRADA POŠTE

Reprezentativna samostojeća građevina izgrađena je za potrebe Kraljevskoga poštanskog i brzojavnog ureda 1902. godine. Zgrada je historicistička, a izgradio ju je varaždinski graditelj Julije Willert. U skladu s namjenom za koju je izgrađena, i dalje je dom tom važnom zanimanju.

Previous
Next
HOTEL ISTRA

Nekadašnju gostionicu i svratište K divljem čovjeku, gostioničar Novak pregradnjom je 1912. godine pretvorio u visoko kvalitetan i nadaleko poznat Grand Hotel Novak. Jednokatna secesijska uglovnica u zadnjih je stotinu godina uglavnom uspijevala zadržati hotelsku namjenu, a u Varaždinu je poznata po svom poslijeratnom nazivu Hotel Istra, koji je dobila 1945.

SINAGOGA

Velebna varaždinska sinagoga, građena sredinom, a nadograđena u drugoj polovici 19. stoljeća, otporni je spomenik nekada utjecajnoj i itekako živoj, a danas gotovo potpuno ugasloj židovskoj zajednici u Varaždinu. Nekim je čudom, za razliku od brojnih drugih sinagoga diljem Hrvatske koje su, kao i ova, doživjele strahote tijekom Drugog svjetskog rata, preživjela.Jedno vrijeme je služila kao jedno od gradskih kina, a nakon dugih desetljeća propadanja, napokon je počela polako dobivati svoj stari vanjski sjaj.


Ovo je inače mlađa od dvije varaždinske sinagoge jer je propulzivna i poduzetna varaždinska židovska zajednica prvu sinagogu izgradila još 1812. u Kukuljevićevoj ulici.

Previous
Next
Previous
Next
Biskupski dvor

Jednokatnu monumentalnu i reprezentativnu uglovnicu u kasnoklasicističkom stilu dala je 1851. godine izgraditi Marija pl. Horvat te ju je oporučno ostavila Gradskoj općini Varaždin radi stvaranja zaklade za osnivanje nahodišta. Nakon više raznih uloga, ovo skladno zdanje danas služi kao rezidencijalna palača Biskupije.

PRVA GRADSKA OSNOVNA ŠKOLA “NORMALSKA ŠKOLA”

Godine 1779. na ovome mjestu stajala je manja prizemna građevina prve gradske osnovne škole. Godine 1842., na inicijativu gradskoga suca Franciscusa Rizmanna, mala škola pretvorena je u reprezentativnu dvokatnu uglovnicu, najljepšu i najskladniju klasicističku građevinu javne namjene u Varaždinu iz tog doba, a posebno mjesto na njezinom pročelju zauzima latinski natpis koji u prijevodu kazuje: „Za dobro i korist znanja”.

Previous
Next
ZGRADA I. GIMNAZIJE

Varaždinska gimnazija, današnja I. gimnazija, starija je od zgrade u kojoj se danas nalazi. Ovo, „novo“, historicističko gimnazijsko zdanje je 1870. godine, prema nacrtu H. Neumanna, podigao bečki graditelj W. Weiner zajedno s varaždinskim obrtnicima. Povijest škole ne zaostaje za lijepom i uočljivom vanjštinom njene arhitekture. Varaždinsku su gimnaziju pohađale brojne istaknute povijesne ličnosti koje su ostavile dubok trag u hrvatskoj, ali i europskoj kulturi, znanosti ili duhovnoj baštini poput Ljudevita Gaja, Vatroslava Jagića, Franje Račkog, Ksavera Šandora Gjalskog, Ivana Kukuljevića, Gustava Krkleca, Miljenka Stančića, Ruže Pospiš Baldani i mnogih drugih. Danas u Varaždinu djeluju dvije gimnazije uključene u brojne međunarodne obrazovne institucije i projekte.

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR

Sredinom 19. stoljeća Varaždin je bio uokviren željezničkim prugama sa svih četiriju strana, ali je sam ostao bez ijedne veze koja bi ga željeznicom povezivala s ostatkom Hrvatske i Europe. No dugotrajni napori grada (između ostalog i udjelom dionica, besplatnom dodjelom zemljišta za kolodvor i trasu koja bi prolazila Varaždinom, kao i osiguranjem opeke za gradnju) urodili su plodom te je gradnja pruge Čakovec – Varaždin – Zaprešić – Zagreb započela 1895. godine. Tada je Varaždin željezničkim prometom postigao bolju povezanost s ostalim dijelovima Hrvatske, što je otvorilo vrata i snažnijoj industrijalizaciji grada.
Zgradu željezničkog kolodvora projektirao je varaždinski arhitekt Valent Morandini. On je staroj, prizemnoj historicističkoj zgradi iz 1886. godine 1908. dogradio dva bočna jednokatna rizalita monumentalnih dimenzija sa secesijskim stilskim oznakama, karakterističnim za njegov autorski opus.

Previous
Next
ZGRADA NARODNE BANKE

Samostojeća, monumentalna secesijska zgrada koja se nalazi preko puta ulaza u slavno varaždinsko kazalište, izgrađena je za potrebe Narodne banke, a njezin graditelj, Valent Morandini, podigao ju je početkom 20. stoljeća prema projektu budimpeštanskoga arhitekta Huberta. Zgrada je i dalje dom financijskim institucijama.

ZGRADA POŠTE

Reprezentativna samostojeća građevina izgrađena je za potrebe Kraljevskoga poštanskog i brzojavnog ureda 1902. godine. Zgrada je historicistička, a izgradio ju je varaždinski graditelj Julije Willert. U skladu s namjenom za koju je izgrađena, i dalje je dom tom važnom zanimanju.

HOTEL ISTRA

Nekadašnju gostionicu i svratište K divljem čovjeku, gostioničar Novak pregradnjom je 1912. godine pretvorio u visoko kvalitetan i nadaleko poznat Grand Hotel Novak. Jednokatna secesijska uglovnica u zadnjih je stotinu godina uglavnom uspijevala zadržati hotelsku namjenu, a u Varaždinu je poznata po svom poslijeratnom nazivu Hotel Istra, koji je dobila 1945.

Previous
Next
Previous
Next
SINAGOGA

Velebna varaždinska sinagoga, građena sredinom, a nadograđena u drugoj polovici 19. stoljeća, otporni je spomenik nekada utjecajnoj i itekako živoj, a danas gotovo potpuno ugasloj židovskoj zajednici u Varaždinu. Nekim je čudom, za razliku od brojnih drugih sinagoga diljem Hrvatske koje su, kao i ova, doživjele strahote tijekom Drugog svjetskog rata, preživjela.Jedno vrijeme je služila kao jedno od gradskih kina, a nakon dugih desetljeća propadanja, napokon je počela polako dobivati svoj stari vanjski sjaj.
Ovo je inače mlađa od dvije varaždinske sinagoge jer je propulzivna i poduzetna varaždinska židovska zajednica prvu sinagogu izgradila još 1812. u Kukuljevićevoj ulici.

X
Skip to content